Muke po alepskom boru

 

Četiri su čimbenika po kojima našu zemlju većina turista prepoznaje: čisto more, zvuk cvrčaka, ljetna žega i miris borovine. Kad smo kod bora, Lošinj je na alepskom boru izgradio cijelu turističku priču, a alepski bor je vjerojatno najprofitabilnija biljna vrsta koja uspijeva u Hrvatskoj i koja svojom sjenom puni Hrvatski proračun. Alepskom boru dovoljan je pedalj zemlje i izrast će doslovno iz stijene. S vremenom će rastući stvoriti stabilno šumsko tlo, osnovnu pretpostavku da na njemu sadnjom hrasta, jasena, bijelog graba itd., izraste nova stabilna klimatogena zajednica.

 

 

Vrijednost alepskog bora kao pionir vrste odavno su prepoznali stari Grci koji su sadili bor na priobalju i otocima. I šumari austro-ugarske monarhije znali su da će sadnjom alepskog bora zaustaviti širenje goleti na obali i otocima. U novije vrijeme uspješne hotelske kuće i turistički centri oplemenjuju prostor sadnjom alepskog bora i vode brigu da se razvija u kontroliranim uvjetima, ne dopuštajući mu da podivlja. Međutim, alepski bor posljednjih dvadesetak godina ponio je stigmu krivca što se na priobalju i otocima događaju katastrofalni šumski požari. Naravno, nikom ne pada na pamet krivca potražiti u nama samima. Alepski bor ne gori sam od sebe, požare uglavnom izazivaju neodgovorni pojedinci.

Vratimo se na sam povod ovom članku. Koncem srpnja olujno nevrijeme i pijavica poharalo je područje Pogane na Cresu, pri čemu je preko 50 borova i crnika palo na prometnicu i barem još toliko na širem području Punta Križe. Srećom izostala je veća materijalna šteta ali će troškovi sanacije biti poprilično visoki. Nažalost, pri padu bora u kampu Pogana smrtno je stradao pas jedne obitelji koja je boravila u kampu. Kao posljedica nevremena bor je pao i u čuvenoj lošinjskoj borovoj šumi Čikat. I u ovom slučaju bez ozbiljnijih posljedica.

U kasno sunčano nedjeljno poslijepodne, na prepunoj creskoj plaži Stara Gavza, uz snažan prasak srušio se alepski bor. Pri padu bora ozlijeđeno je troje kupača. Srećom, njihove su ozljede okarakterizirane kao lakše. Dok je medicinska ekipa pružala pomoć ozlijeđenima, creski vatrogasci su prionuli uklanjanju bora sa šetnice.

 

 

Zanimljivo je da bor nije pao zbog nevremena i snažnog vjetra već zbog vidljivo lošeg stanja samog stabla. Poznato je da alepski bor karakterizira plitko korjenje koje ne prodire u dubinu tla već se širi površinom, odnosno tankim slojem zemljane površine. Čest je slučaj da borovi padnu nakon nevremena i obilnih kiša, a vizualnim pregledom su djelovali zdravo.

 

Ovaj događaj još je jednom istaknuo problem upravljanja javnim prostorom i zelenim površinama. U odgovornom društvu, odgovorne službe ili vlasnici odgovorno upravljaju svojim vlasništvom, a vlasništvo obvezuje. Zelene površine potrebno je sukcesivno pregledavati, obuzdavati nekontrolirano širenje bora, provoditi sanitarnu sječu i kresanje krošnji da se ne bi događale slične situacije.

izbor: Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije

Fotografije:
Arhiva VZPGŽ
Arhiva DVD Cres

Više o temi na poveznicama:
https://www.agroklub.com/sumarstvo/milijun-fora-alepskog-bora-mnogima-je-nocna-mora/32591/
https://www.agroklub.com/sumarstvo/skinimo-stigmu-s-alepskog-bora-jednom-zauvijek/35810/

print