Vatrogasci savjetuju: ne spaljujte biljni otpad već ga ekološki zbrinjavajte

Radovi na poljoprivrednim zemljištima koji se intenziviraju dolaskom toplijih dana uključuju i spaljivanje biljnoga otpada. Često se to radi na neodgovoran način o čemu svjedoči i velik broj informacija o požarima raslinja.

Vatrogaci savjetuju da umjesto spaljivanja biljnih ostataka razmislite o njihovu ekološkom zbrinjavanju čime se štiti okoliš, ne stvara se materijalna šteta niti se ugrožavaju ljudski životi.
Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad.
Važno je znati:
• vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumljivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima
• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara
• pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.
• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja
• osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi
• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (županijske vatrogasne zajednice, javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljnog vatrogasnog društva).
Za vrijeme požarne sezone (lipanj – rujan) na snazi je potpuna zabrana loženja vatre na otvorenome prostoru.

Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 kn do 15.000,00 kn.
Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Podsjećamo da je neoprezno spaljivanje biljnog otpada i loženje vatre najčešći uzrok velikih požara otvorenoga prostora u Hrvatskoj. Svakoga se dana dogodi 30 požara, a svaki treći dan jedna je osoba ozlijeđena zbog požara.

Nakon uočavanja požara odmah nazovite vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili Policiju na 192.

 

Spaljivanje biljnog otpada – radijski spot

hvz.hr

print
Možda će Vas zanimati