Kastastrofalni požari koji ovih dana haraju Dalmacijom, a posebno onaj splitski koji je došao na nekoliko zgrada u prigradskim naseljima, ponovo su aktualizirali pitanje ulaganja u vatrogastvo i zaštitu od požara u Hrvatskoj. Državu i vlasti se proziva da kupuju MIG-ove umjesto kanadera, da se vatrogasci na požarišta voze u prastarim 312-50 vozilima sa nedovoljnom i neadekvatnom opremom, a mediji i društvene mreže prepuni su ogorčenih napisa i primjera loših materijalnih i tehničkih uvjeta u kojima rade vatrogasci – od toga da su neki sami sebi plaćali put do splitskog požara do ovrhe za vodu koju su, dok su gasili splitski požar, dobili vatrogasci u Rogoznici…

Gradonačelnik.hr istražio je stoga koliko zaista jedinice lokalne samouprave, koje su po Zakonu odgovorne, ulažu u svoj vatrogasni sustav. Kao i uvijek, izvor su službeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave u kojima smo analizirali stavku ‘usluge protupožarne zaštite’ u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Iz ovih podataka nije vidljivo koliko od ovih izdvajanja ide javnim vatrogasnim postrojbama (JVP), a koliko dobrovoljnim vatrogasnim društvima (DVD), kao niti koliko MA0-101 je za vatrogastvo uloženo preko tekućih i kapitalnih donacija.

Službeni podaci tako govore da je u protekle tri godine većina gradova – njih 92, za protupožarnu zaštitu u prosjeku izdvajala manje od pet posto svog godišnjeg proračuna, a samo četiri su izdvajala preko deset posto proračuna. S obzirom da je požarima, što svjedočimo iz ljeta u ljeto, najviše ugrožena Dalmacija, zanimljivo je da je u vrhu liste gradova sa najvećim izdvajanjem za vatrogastvo najmanje dalmatinskih gradova – u top deset gradova koji su u protekle tri godine najviše izdvojili za obranu od požara tek su tri – Benkovac, Ploče i Senj.

Apsolutni rekorder i jedini hrvatski grad koji je za zaštitu od požara izdvajao preko 20 posto proračuna, točnije 20,40 posto jest, pak, grad Zabok. Zabok je tako za svoje vatrogastvo u protekle tri godine izdvajao čak šest posto više od drugoplasiranog Daruvara (14,04 posto), odnosno – kada se gleda per capita kriterij, čak 840 kuna po stanovniku, što je 300 kuna po stanovniku više od drugoplasiranog Malog Lošinja (559,33 kune), pa je vjerojatno riječ o nekom većem infrastrukturnom ulaganju.

Benkovac je, pak, sa prosječnim izdvajanjem od 12,87 posto proračuna, prvi dalmatinski grad u top deset onih koji su najviše izdvojili za vatrogastvo, a četvrta Čazma, sa 11,82 posto, zaključuje popis gradova koji su za vatrogastvo izdvojili preko 10 posto proračuna. Peti je, po visini izdvajanja, Grad Ploče (9,57 posto proračuna), a u top deset su još Ivanić Grad (9,37 posto), Garešnica (9,08 posto), Pleternica (8,64 posto), Senj (8,62 posto) i Ilok (8,53 posto).

Kada se gleda per capita kriterij, osim Zaboka top deset čine primorski gradovi – Mali Lošinj, Krk, Hvar, Biograd na Moru, Opatija, Buzet, Pazin, Senj i Novigrad. (gradonačelnik.hr)

gradonačelnik.hr