Sumirajući obilježja gotovo 7000 požara raslinja koji su opožarili više od 2300 četvornih kilometara samo u Kaliforniji tijekom 2016. godine, razvidno je kako se vatrogasne postrojbe i stručnjaci za upravljanje kriznim stanjima suočavaju sa sve opasnijim i skupljim požarima. No, relativno malo se radi na okretanju takvog dugoročno neodrživog trenda. Pogibeljna sezona požara raslinja na američkom Zapadu sve je dulja i toplija, dok je situacija na jugoistoku donekle podnošljiva, no također su prisutna stalna pogoršanja uvjeta. Dakle, problem iziskuje žurnu primjenu novih pristupa rješavanja istog.

Unatoč činjenici da se SAD smatra jednim od predvodnika inovatorstva i novih pristupa rješavanju problema, tamošnji pristup gašenju požara raslinja, posebice onih koji zahvaćaju znatna prostranstva, u osnovi se nije mijenjao desetljećima. U posljednje vrijeme nije bilo većih napredaka u znanstvenom odnosno tehnološkom razvoju gašenja požara.

Pojavile su se doduše inovativne ideje, poput izbacivanja retardanta raketama, bacanja ogromnih prekrivača na površinu požara i uporabe zvučnih valova za zaustavljanje razvoja požara. No, proračunska ograničenja usmjerila su daljnja istraživanja i razvoj prema protupožarnoj preventivi, predviđanju i smanjivanju požara, a ne prema novim metodama njegovog gašenja.

Zbog spomenutih razloga u SAD-u je pokrenuto javno-privatno partnerstvo s ciljem udruživanja najboljih stručnjaka i razvoja novih ideja, alata i strategija za zaustavljanje požara raslinja na njihovom putu – kada to zatreba. Poznato je kako požari imaju svoje prirodno mjesto u ekosustavima diljem svijeta te su često zapravo dobrodošli. No, obilježja, učestalost i razmjeri požara na otvorenom prostoru „rastegnuli“ su vatrogasne resurse do prijelomne točke. Američki Kongres i savezne države muče se s nalaženjem načina za podmirenje enormnih i rastućih troškova kontroliranja tih požara i saniranje šteta koje oni prouzroče.

Američka neprofitna organizacija Wildfire Breakthrough inicijator je spomenutog partnerstva, koje će uključiti znanstvena područja i stručnjake koji dosad nisu bili usmjereni prema gašenju požara, poput eksperata koji razvijaju znanost u području materijala, nanotehnologije, fizike, kemije, meteorologije i obrade velikih količina podataka. Njima će se pridružiti priznati eksperti iz područja vatrogastva, zajedno s vladinim agencijama, kao i neprofitni, filantropski i korporativni lideri, uključeni u upravljanje požarima, okolišom i šumama.

U planu je primjena globalnog kompetitivnog modela razvijenog i predvođenog od strane Fundacije Xprize, a kako bi se direktno nagradila inovativna rješenja. Očekuju se brojne poslovne prilike za inovatore i poduzetnike koji riješe probleme vezane uz gašenje požara raslinja. Važno je spomenuti kako nije precizno utvrđeno kakvi bi ti novi proizvodi trebali biti, no zamišljena je potpuno nova paradigma gašenja požara raslinja. Inicijatori cijele ideje zamišljaju budućnost u kojoj:

• nositelji odluka u gotovo realnom vremenu odlučuju hoće li određeni požar prepustiti daljnjem gorenju ili zbog opasnosti po okoliš i/ili javnu sigurnost započeti gašenje cijelog ili dijela požara;
• možemo detektirati i predvidjeti pravac razvoja požara pomoću snažnih satelita, dronova i zemaljskih senzorskih sustava (uz ljudsku podršku);
• možemo brzo i precizno odrediti potrebita materijalno-tehnička sredstva za gašenje požara novim sredstvima za gašenje (dronovima, helikopterima, specijalnim projektilima i sl.).

Potreban je doista snažan napor, u zajedništvu svih već navedenih čimbenika, novi resursi, novo razmišljanje te ponajviše nova želja glede uporabe odnosno vezanosti novih tehnologija.

Troškovi požara raslinja

Američki porezni obveznici gašenje požara raslinja u 2016. godini platili su 2 milijarde dolara. Američka Služba za šume (U.S. Forest Service) danas troši 50 % svojih sredstava za gašenje požara, dok je samo pred 20 godina trošila 16 % vlastitih sredstava za istu namjenu. To umanjuje mogućnost vitalnih investicija u šume i upravljanje tlom, protupožarnu preventivu i istraživanja.
Do 2050. godine očekuje se povećanje ispuštanja stakleničkih plinova uzrokovanih požarima raslinja za 50 %. Lokalne zajednice i njihova ekonomija poremećeni su i oštećeni. Ljudsko zdravlje ugrožavaju fine čestice dima, čak i tijekom relativno kratkog izlaganja.

Klimatske promjene pogoršane su požarima raslinja. Smanjenje njihovog broja i učestalosti nastanka vjerojatno predstavlja najvažniju aktivnost koju možemo kratkoročno primijeniti radi smanjenja ispuštanja ugljikovih spojeva.

Stjepan Kovaček, dipl. ing.