Gašenje požara u vatrogastvu – svi vatrogasci pod isti krov, a Sanader novi zapovjednik?!

Na televiziji požar izgleda strašno, ali uživo je sasvim druga priča. Čudo neviđeno! Bio sam u Kožlovcu, tamo su i kuće izgorjele. Očajni ljudi sjede na zgarištima, na pepelu – zdvojno je novinarima pričao jedan od mještana Brguda, sela u zaleđu Benkovca, kojeg je ljetos poharala vatrena stihija.
.
A sve je počelo 20. kolovoza u večernjim satima, kada je 25-godišnjakinja odlučila zapaliti selo. Poslije se pokazalo da u tom trenutku nije bila ubrojiva, a nakon što je uhićena, istražiteljima je kazala da je selo odlučila zapaliti jer je srpsko te jer se tako osvećivala za svoju zapaljenu kuću u Domovinskom ratu. Istraga, koja je pretočena u optužnicu utvrdila je da je djevojka 20. kolovoza oko 20 sati došla u Lisičiće. Izvadila je upaljač te je zapalila travu na livadi. Trava je bila suha pa se požar, nošen jakim vjetrom, brzo razbuktao. Ubrzo je prerastao u vatrenu stihiju koja je gutala sve pred sobom pa su, osim Brguda, gorjeli i Lepuri, Kožlovac i Bulići. S vatrenom stihijom vatrogasci su se borili gotovo četiri dana, a zbog razbuktalog požara za sav je promet 21. kolovoza bila zatvorena državna cesta Benkovac – Lišane Ostrovičke. Zbog jakog i olujnog vjetra požar se proširio i preko autoceste A1 prema Budaku, Pristegu i Dobroj Vodi, što je dovelo i do zatvaranja djela autoceste. Zbog požara su 22. kolovoza evakuirani stanovnici Kolana i Pristega, a u gašenju požara, osim vatrogasaca i mještana, sudjelovala je i vojska. Bilanca požara na kraju je bila porazna: opožarena je površina od oko 2500 hektara vinograda, maslinika, voćnjaka te područja hrastove i borove šume kao i gospodarski objekti, drveni željeznički pragovi te drveni strujni vodovi.

18.07.2017., Dalmacija – Reportaza o pozarima u okolici Splita. Dan nakon velikog pozara u zaledju Podstrane, vatrogasci se bore s lokalnim pozarima u Kucinama. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

 .
Požar je ugašen tek 24. kolovoza, a pričinjena šteta mjeri se u milijunima kuna. Do sada je utvrđeno da je HAC oštećen za oko 486.000 kuna, Hrvatske šume za 1,8 milijuna kuna, HŽ za 154.130 kuna, Badel za 20.000 kuna, HEP za 350.000 kuna, dok se još uvijek utvrđuje šteta na maslinicima, vinogradima i voćnjacima. Opisani požar samo je jedan od 1576 požara koji su, prema podacima MUP-a, od 1. lipnja do 30. rujna 2017. izbili na otvorenom diljem obale, učinivši prošlo ljeto vatrogascima jednim od najtežih.
.
Teško ljeto
Jer vatrene stihije koje su u ljetnim mjesecima harale obalom skrenule su pozornost javnosti, ali i politike na teške uvjete u kojima vatrogasci rade koristeći opremu staru dvadesetak, pa i više godina. Iz podataka MUP-a proizlazi i da je u tri mjeseca ove godine opožareno gotovo 60.000 hektara, no kolika je šteta još uvijek nije utvrđeno, jer nisu pristigli odštetni zahtjevi svih onih kojima je vatra progutala vinograde, maslinike, kuće… Koliko je prošlo ljeto za vatrogasce bilo teško, svjedoči i podatak da su u istom vremenu 2016. evidentirana 1222 požara, dok ih je 2015. bilo 1267. Od počeka godine pa do 30. rujna 2017. na području priobalnih policijskih uprava bilo je ukupno 3715 požara na otvorenom, a u MUP-u kažu da to predstavlja 63,14 posto svih požara na otvorenom u RH. Brojke su još i veće kada se u obzir uzmu podaci za cijelu Hrvatsku koje je prikupila Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) preko vatrogasno operativnog sustava (VOS). Prema tom izvoru, od 1. siječnja do 30. rujna 2017. zabilježeno je 6230 požara raslinja, što je povećanje za 54,44 posto u odnosu na cjelogodišnji prosjek u zadnjih 11 godina, kada su u prosijeku bila evidentirana 4034 takva požara godišnje. U tih 6230 požara, opožareno je 100.767 hektara, što je pak povećanje od 277,54 posto u odnosu na višegodišnji prosjek koji je iznosio oko 26.690 hektara. Što se tiče priobalja, prema podacima DUZS-a, tijekom prvih devet mjeseci 2017. izbila su 3802 požara raslinja, u kojima je opožaren 85.991 hektar, što je također povećanje od 418,5 posto u odnosu na godišnji prosjek. Navedene brojke su, blago rečeno porazne, a to je nakon ovoljetnih bizarnih izjava premijera Andreja Plenkovića o “atraktivnom požaru” koji je ušao u predgrađe Splita, očito konačno shvatila i politika, koja se tom problematikom odlučila malo ozbiljnije pozabaviti kako bi se, ako ne riješili nagomilani problemi koji muče vatrogasce, barem spremnije dočekala iduća požarna sezona.
.
U pet radionica održanih u proteklih mjesec – na kojima su uz vatrogasce bili predstavnici MUP-a, MORH-a, Hrvatskog centra za razminiranje, Hrvatskih šuma … – ogoljene su sve boljke sustava. Zanimljivo, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković bio je samo na prvoj radionici, a na ostalima je sudjelovao njegov zamjenik Željko Sutlar. Tucaković je, naime, pripadnik u ovom trenutku “krive” političke opcije i mnogi će reći kako je njegovo vrijeme iscurilo. Trenutno je poslan na pohađanje – ratne škole.
 .
Ovaj su tjedan na okruglom stolu prezentirani zaključci u kojima je dan rok za otklanjanje problema koji su nagrizli sustav.
– Sve što se može, treba napraviti odmah – kaže ministar Davor Božinović koji je na jednoj od radionica na ploču nacrtao kakav bi sustav trebao biti, što se sudionicima iz vatrogasne struke svidjelo jer im je to bio znak da je ušao u bit problematike koja se godinama gurala pod tepih.
 .

22.11.2017., Zagreb – Davor Bozinovic, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

 .
Među prioritetima svakako jest sam ustroj vatrogasne službe i to tako da Hrvatska vatrogasna zajednica bude jedinstveno tijelo nadležno za vatrogastvo, a da glavnog vatrogasnog zapovjednika imenuje Vlada koja će tako u svakom trenutku znati što radi odgovorna osoba. Podrazumijevat će to reorganizaciju Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) nakon koje bi, najizglednije je, vatrogastvo i dalje ostalo pod Ministarstvom unutarnjih poslova dok bi civilna zaštita vjerojatno prešla u Ministarstvo obrane.
 .
Što se tiče vatrogastva, sustav bi ubuduće trebao biti organiziran tako da su svi vatrogasci “pod istim krovom”, a ne kao do sada podijeljeni na Sektor za vatrogastvo unutar DUZS-a kojemu “pripada” i glavni vatrogasni zapovjednik te Hrvatsku vatrogasnu zajednicu (HRVZ) koja je krovna organizacija profesionalnog i dobrovoljnog vatrogastva i u koju se udružuju sve vatrogasne organizacije. Upravo predsjednika HRVZ-a Antu Sanadera mnogi vide kao budućeg glavnog vatrogasnog zapovjednika jer on osim stručnosti ima i političku potporu. No Sanader takav ishod jasno otklanja: – Meni je sutra 60 godina – kaže.
Sanader objašnjava da je trenutno funkcija glavnog vatrogasnog zapovjednika svedena na činovničku, što je nužno promijeniti:
–Vrlo je važno da glavni vatrogasni zapovjednik i nadalje bude netko iz vatrogasne struke, da ne može biti političar već stručna osoba na čelu organizacije – naglašava.
 .

25.09.2017., Trilj – Ante Sanader posjetio je gospodarsku zonu u Caporicama povodom Dana grada Trilja. Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL

.

Jedan od najizglednijih prijedloga jest taj da glavni vatrogasni zapovjednik ubuduće bude u rangu pomoćnika ministra unutarnjih poslova. Iako se spominjalo kako unutar samog MUP-a rastu apetiti visokorangiranih dužnosnika koji sebe vide na čelu Uprave za vatrogastvo, vatrogascima takav model nije prihvatljiv:

– Mi smo kod ministra Davora Božinovića došli s vrlo jasnim zahtjevima i sad još dogovaramo pojedinosti. Ovo je po prvi puta da nas je ministar primio i saslušao, a u Divuljama je na sastanku bio i premijer – govori Sanader.
 .
Kao glavne probleme vatrogasnog sustava on navodi preventivu, neobrađene poljoprivredne površine, manjak sredstava, nepostojanje jedinstvenog sustava veza… Kaže i kako treba modernizirati sustav osmatranja te uključiti sva ministarstva, za direktnu pomoć vatrogastvu.
– Treba biti donesena politička odluka kojom će biti definirana jedinstvena vatrogasna institucija koja će se organizirati na principu jednostavne i jasne subordinacije – jasan je predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske i županijski vatrogasni zapovjednik Karlovačke županije Goran Franković.
 .

09.02.2017., Karlovac – Konferencija za medije Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca na kojoj je prezentirana nova oprema za slucajeve elementarnih nepogoda. Nabavljen je dron s vrhunskom 4K kamerom. Opremu su predstavili zapovjednik JVP Miroslav Rade

 .
On ukazuje i kako zbog malih plaća već sada nedostaje sezonskih vatrogasaca te da ubuduće može biti samo gore. Problem je to koji treba odmah riješiti, a jedno od rješenja jest porezno rasterećenje naknada za obavljeni rad vatrogasaca.
 .
Prvi ozbiljan korak
I Franković i Sanader govore o nužnosti povećanja iznosa koji se iz naknade za opće korisnu funkciju šuma izdvaja za vatrogastvo. Riječ je o doprinosu kojeg u visini od 0,0265 posto ukupnih prihoda ostvarenih tijekom poslovne godine plaćaju sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, a njegovu povećanju, odnosno vraćanju na staro, ponajviše se protive banke. Naime, nekoć su iz te naknade vatrogasci dobivali oko 22 milijuna, a nakon njezina smanjena osam milijuna kuna. Ta se sredstva dijele između sedam priobalnih županija, što treba promijeniti, da novac dobiju svi:
–Ova se naknada tretira kao parafiskalni namet umjesto kao stabilni izvor financiranja za nabavku vatrogasne opreme – kaže Franković. Problema je u postojećem vatrogasnom sustavu uistinu puno, no sada je valjda konačno napravljen prvi ozbiljan korak ka njihovu rješavanju. Ipak, godinama gomilani problemi neće se moći riješiti preko noći. Uostalom, trebat će mijenjati i usklađivati zastarjele zakone i propise, pisati pravilnike… a znamo kako to u nas ide. I inače tromo Ministarstvo pravosuđa morat će iznaći rješenje za izvlašćivanje zemljišta onih vlasnika koji ne čiste svoje parcele, morat će se jasno definirati što su čije zadaće, da nema kao sada preklapanja nadležnosti… Šef vatrogasne udruge naglašava kako sezona šumskih požara počinje već u veljači pa kaže kako je nužno da se ubuduće prije donošenja proračuna naprave programi i da se unaprijed zna koliko novca za što treba kako bi se proračun krojio prema stvarnim potrebama.
 .
Kako sada stvari stoje, vatrogasci će sljedeće godine dobiti više novca nego ove. Uostalom, to im je i obećano pa od Vlade očekuju da obećanje i ispuni, kao što je ispunjeno obećanje o isplati 7,6 milijuna kuna za nagrade i nabavku opreme nakon teške požarne sezone. Ta su sredstva podijeljena tako da je polovica “pripala” vatrogascima na priobalju, a oko 250 tisuća kuna po županiji dobili su ostali. Prva je to pomoć za gašenje požara u vatrogastvu.
print