Krajem rujna ove godine, u velikom požaru moskovskog skladišta umjetnog cvijeća poginulo je 8 ruskih profesionalnih vatrogasaca. Fokus vatrogasaca diljem svijeta nakratko se pritom usmjerio na najveću zemlju na svijetu i tamošnje vatrogasce, o kojima se s druge strane i ne zna previše. Kad govorimo o ruskom vatrogastvu, većina ljudi pretpostavlja kako se tamo koriste više-manje vatrogasna vozila ruske proizvodnje, najčešće velikih gabarita, dok sami vatrogasci imaju razmjerno nizak status osobne zaštite. Pozitivnim elementima ruskog vatrogasnog sustava uvijek se držalo znanstveno-istraživačke ustanove vezane uz proučavanje požara, a perjanicama njihove službe često su i vatrogasci-sportaši koji se natječu na međunarodnim vatrogasnim natjecanjima.

Vlada Rusije nedavno je prihvatila koncept provedbe reforme nacionalnog sustava vatrogastva, čija bi uspješna implementacija trebala znatno poboljšati učinkovitost sustava i optimizirati njegovu unutarnju strukturu. Planirana reforma uključuje ukidanje postrojbi sa sekundarnim, suvišnim i pomoćnim obavezama te preusmjeravanje njihovog financiranja u druge odjele službe.

Prema izjavama službenih predstavnika press odjela Ruske vatrogasne službe, financijska sredstva akumulirana ovom reformom biti će prije svega korištena za dodatnu društvenu i financijsku potporu osoblju koje je direktno uključeno u operativne vatrogasne zadaće, kao i uvježbavanju novih snaga.

Kao dio ovih planova, Ruska vatrogasna služba (dio ruskog Ministarstva za izvanredne situacije – EMERCOM) planira smanjiti broj zaposlenih za 20 %, prije svega u dijelu administracije i upravljačkih struktura.

Vladimir Puchkov, ministar za izvanredne situacije, izjavio je kako će proračun Ruske vatrogasne službe u razdoblju 2016.-2017. biti prilagođen zbog trenutačnih teškoća u ruskom gospodarstvu. Istovremeno, ministar je obećao potporu ruskim vatrogascima koji su se kreditno zadužili, uključujući stanarinu, no zbog gospodarske krize nisu u mogućnosti nastaviti s redovitim servisiranjem svojih obveza.

Puchkov je uveo i zabranu zapošljavanja čelnika regionalnih ureda ruske Državne vatrogasne službe, dok je od područnih ispostava zatražio rezanje troškova (osim u inspekcijskim odjelima) i smanjenje broja zaposlenika u samim vatrogasnim i spasilačkim postrojbama. Postrojbama je zabranjeno djelovanje u bilo kakvim zadaćama koje nemaju direktnu vezu s osnovnom djelatnošću.

Uz smanjenje broja zaposlenika, reforma uključuje značajno smanjenje troškova implementacije nekih krucijalnih strukovnih nacionalnih programa. Primjerice, uslijed trenutačne gospodarske krize, ruska vlada odlučila je smanjiti sredstva za financiranje nedavno pokrenutog federalnog ciljanog programa poznatog pod nazivom “Sustav žurnih poziva,” koji uključuje kreiranje jedinstvenog pozivnog broja “112” za žurne službe. Proračun je također smanjen za redovite operativne vatrogasne zadaće s prvobitno planiranih 40 milijardi rubalja (oko 4,4 milijarde kuna) na  25 milijardi rubalja.

Značajna smanjenja financijskih sredstava pogoditi će i sektor za strukovna istraživanja i razvojne aktivnosti. Ovim planom ukidaju se specijalizirani znanstveni odjeli Državne vatrogasne službe te posebice ruski Istraživački institut za zaštitu od požara, kao i Istraživački institut za civilnu zaštitu i izvanredne situacije pri Ministarstvu za izvanredne situacije. Međutim, ova odluka već je izazvala velike kritike od strane vodećih ruskih eksperata iz područja vatrogastva, prema kojima će isto negativno utjecati na sveukupnu učinkovitost nacionalnog sustava vatrogastva i znatno umanjiti njegove potencijale u pogledu gašenja požara.

Andrey Koshkin, viši analitičar Akademije za civilnu zaštitu pri Ministarstvu za izvanredne situacije, ruske visokoškolske ustanove u području izvanrednih situacija i vatrogastva, vjeruje kako će opisana smanjenja proračuna negativno utjecati na rad odjela zaduženih za razvoj i promicanje protupožarne preventive, što izgleda nelogično s obzirom da će znatno smanjiti ruske potencijale u području zaštite od požara.

Prema Koshkinu, potrebno je koristiti iskustvo Japana i nekih drugih azijsko pacifičkih zemalja, koje su utrošile ogromna sredstva u edukaciju pučanstva i implementaciju protupožarnih mjera. On dodaje i kako smanjenje sredstava za istraživanje i razvoj zaštite od požara nedvojbeno vodi prema nestašici novih tehnologija i suvremene opreme za potrebe vatrogasne djelatnosti, a što je bilo jednim od glavnih prioriteta za Rusiju posljednjih godina, posebice zbog postojećih sankcija Zapada.

.

Ustrojavanje dobrovoljnog vatrogastva kao temeljna smjernica

Sredstva osigurana preraspodjelom biti će reinvestirana u implementaciju drugih planova i projekta u matičnoj djelatnosti. Prema službenim smjernicama, posebna pažnja biti će posvećena ustrojavanju dobrovoljnih vatrogasnih društava u različitim dijelovima zemlje, posebno u  područjima s rijetko naseljenim stanovništvom.

Prve naznake takvog novog pristupa u zemlji koja nema raširenu tradiciju  dobrovoljnog vatrogastva hrvatska je javnost mogla prepoznati u rujnu 2011. godine, kada Državna uprava za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske prima zamolbu od strane ruskog Ministarstva za izvanredne situacije glede organizacije posjeta izaslanstva ruskih vatrogasnih zapovjednika, a s ciljem upoznavanja sustava vatrogastva u našoj zemlji, s posebnim naglaskom na rad dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Izravan povod tome bilo je donošenje zakona o osnivanju dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi na području Ruske Federacije koji je donesen u svibnju 2011. godine, a kojim je propisano da do 2014. godine u Ruskoj Federaciji mora djelovati 850 000 dobrovoljnih vatrogasaca. Upoznali su pritom rad vatrogasnih organizacija u Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najviše čuđenja kod ruskih vatrogasnih zapovjednika izazvala je velika motivacija svih kategorija članstva, odnosno poticajne mjere koje motivaciju za dobrovoljni rad drže na visokoj razini.

Valja kazati kako je spomenuti zakonski propis iz 2011. godine bio „previše optimističan“, s obzirom da statistički pokazatelji govore o sporijem napretku. Tradiciju ruskog dobrovoljnog vatrogastva pokušava obnoviti udruga Sveruska dobrovoljna vatrogasna zajednica (rus. Vserossijsko dobrovolno požarno obšestvo – VDPO), od 2008. godine članica CTIF-a, koja svoje korijene vuče iz 1892. godine odnosno održanog kongresa vezanog uz zaštitu od požara u Sankt Peterburgu. Na tom je kongresu osnovana Kraljevska ruska vatrogasna organizacija, djelujući do 1919. godine odnosno uspostave komunizma. Činjenica je kako je u to vrijeme bio osnovan određen broj dobrovoljnih vatrogasnih društava, a neka od njih zadržala su pojedine oblike rada i za vrijeme Sovjetskog Saveza. Današnja Sveruska dobrovoljna vatrogasna zajednica službeno je ustrojena pod aktualnim imenom odlukom sovjetskog Vijeća ministara 1960. godine, a danas djeluje kroz:

• 83 regionalna odjela u regijama Ruske Federacije,
• 756 lokalna odnosno područna odjela,
• tvornicu opreme za protupožarnu preventivu i početno gašenje požara – najveću u zemlji (u gradu Tolyatti),
• istraživački institut s podružnicama u najvećim regijama Ruske Federacije,
• izdavačku kuću,
• trgovačko društvo.

Danas je aktivno oko 263 000 članova VDPO-a, koji se podjednako bave protupožarnom preventivom i operativnim vatrogasnim zadaćama gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine. Djeluje i oko 17 000 sekcija mladih, s ukupno 230 000 malodobnih članova, čije su primarne aktivnosti vezane uz „vatrogasni sport“, odnosno discipline u kojima ruski vatrogasci redovito postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima.

Recimo i kako je Sveruska dobrovoljna vatrogasna zajednica 2008. godine potpisala Sporazum o suradnji s Ministarstvom za izvanredne situacije.

.

Državna vatrogasna služba pogođena recesijom

Ruska Državna vatrogasna služba danas djeluje na više od 85 000 lokacija s oko 220 000 zaposlenih. U sustav je uključeno 13 600 zgrada odnosno objekata, uključujući 4 000 vatrogasnih postaja. U njihovom voznom parku nalazi se više od 18 000 različitih specijaliziranih vozila i 49 plovila. Opisani sustav godišnje operativno djeluje na oko 2 milijuna intervencija.

Krajem 2013. godine ruski parlament po prvi je puta najavio svoje planove glede preustroja nacionalnog vatrogasnog sustava. U to vrijeme govorilo se o mogućem 20-postotnom smanjenju broja zaposlenih, poglavito u upravljačkom segmentu, no početak financijske recesije u Rusiji, prouzročen sankcijama Zapada, natjerao je Vladu na reviziju planova. Podjednaka optimizacija sustava provodi se u Ministarstvu unutarnjih poslova i Federalnoj službi za kontrolu narkotika.

Prema riječima Anatolyja Tsyganoka, umirovljenog pukovnika i profesora na ruskoj Akademiji vojnih znanosti, jedne od vodećih istraživačkih institucija u području vojnih znanosti, umjesto bilo kakvih smanjenja proračuna, ruska vlada trebala bi svoju pažnju usmjeriti na jačanje ukupne zaštite od požara u zemlji. Tsyganok vjeruje kako, prema postojećim planovima, ruska Državna vatrogasna služba mora biti izdvojena iz strukture Ministarstva za izvanredne situacije te ustrojena kao zasebna služba. On takav potez drži idealnim, posebice zbog činjenice kako u većini zemalja u svijetu vatrogasna služba čini zaseban sustav, odnosno nije dijelom bilo koje druge institucije ili ministarstva.

Međutim, izgleda kako je Sergey Shoigu, bivši čelnik ruskog Ministarstva za izvanredne situacije i Državne vatrogasne službe (čak 21 godinu na toj dužnosti, a danas ministar obrane), učinio nekoliko pogrešaka u upravljanju ruskim vatrogastvom, dok sadašnji ministar Vladimir Puchkov do danas iste nije uspio sanirati. Najvećom pogreškom pokazuje se upravo odluka o početku optimizacije ruskog vatrogastva isključivo kroz masovna otpuštanja djelatnika.

Reforma će se također usmjeriti na podizanje razine zaštite od požara u prostranim ruskim provincijama i različitim regijama. Ona je u tim područjima znatno niža od razine zaštite od požara u najvećim ruskim gradovima, posebice u Moskvi i Sankt Peterburgu, gdje je učinkovitost vatrogasne službe direktno kontrolirana od strane ruske vlade i posebice Ministarstva za izvanredne situacije, pri čemu je broj tamošnjih vatrogasnih postaja tri do četiri puta veći od broja postaja bilo koje druge regije u zemlji.

Posebnu pažnju poprimiti će i obnova nacionalnog sustava zračne zaštite šuma, koja je bila jednom od najsnažnijih u svijetu za vrijeme sovjetskih vremena, no koja urušavanjem Sovjetskog saveza 1991. godine gotovo nestaje te je povezana s nizom ekonomskih i političkih kriza u Rusiji.

Valja istaknuti kako će se prema smjernicama ruskog parlamenta provoditi indeksacija osobnih primanja vatrogasaca, no ona će biti pokrenuta tek u drugoj polovici 2017. godine, sukladno trenutačnoj ekonomskoj krizi u zemlji i akutnom nedostatku sredstava za takve potrebe.

.

Obnova vatrogasne tehnike

Unatoč nedostatku sredstava, Vlada planira nastaviti s aktivnom nabavom nove vatrogasne opreme i vozila za potrebe nacionalnog sustava vatrogastva. Isto se temelji na nedavnom ukazu premijera Dmitryja Medvedeva, prema kojem tehnička obnova nacionalnog sustava vatrogastva mora postati jednim od prioritetnih ciljeva za zemlju tijekom narednih nekoliko godina.

Rusija trenutačno nema gotovo nikakvog načina za nabavu inozemne nove vatrogasne opreme i vozila, što bi moglo dodatno pokrenuti proizvodnju u domaćim tvrtkama. Imena tvrtki koje će biti uključene u provedbu ovog značajnog posla nisu poznata, no prema izvorima bliskim ruskom Ministarstvu za izvanredne situacije, očekuje se da će među njima biti neki od najvećih ruskih proizvođača strojeva i vozila.

Dijelom reformi zasigurno će biti i revizija projekata međunarodne prisutnosti Rusije u različitim humanitarnim projektima, poput djelovanja Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu. Sveukupni doprinos Rusije Centru u razdoblju od 2008. do 2017. iznositi će 102 milijuna dolara, a trenutačno se u centru mogu naći generatori kapaciteta 120 kW sposobni za posluživanje cijele bolnice, čamci za spašavanje, najsuvremeniji šatori, poljski kreveti, vatrogasna vozila i saniteti, kao i „vatrogasni robot“, odnosno vozilo s daljinskim upravljanjem za gašenje požara u kemijskim postrojenjima. Smješten na nekoliko stotina metara od niškog aerodroma i na gotovo podjednakoj udaljenosti od autoputa, ovaj kompleks uspostavljen u travnju 2012. godine, odakle Rusija službeno kreće u pomoć u izvanrednim situacijama i slučajevima elementarnih nepogoda te tehnoloških nesreća, ne prestaje izazivati nagađanja o tome krije li se iza svega ipak namjera Moskve da se vojno infiltrira na ovom članicama NATO-a okruženom prostoru.

Stjepan Kovaček, dipl. ing.