SLAVKO TUCAKOVIĆ, GLAVNI VATROGASNI ZAPOVJEDNIK ‘Nakon ovako teške sezone, jasno je da trebamo veće kazne’

Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik, na konferenciji “Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija”, koju 15. studenoga u zagrebačkoj Laubi organizira Jutarnji list, prezentirat će podatke o ovogodišnjoj požarnoj sezoni.

Iza nas je glavna požarna sezona, neki kažu najteža u povijesti Hrvatske s obzirom na opožarenu površinu i broj šumskih požara. Što su pokazale analize?

– Ovogodišnja protupožarna sezona bit će zapamćena kao jedna od težih od osamostaljenja Republike Hrvatske. Izbijanju požara pogodovali su dugo sušno razdoblje i visoke temperature. Iako sezona još nije službeno gotova, već ruši neslavne rekorde. Prema izvješću Vatrogasnog operativnog središta, na priobalju je do 6. studenoga zabilježen 4081 požar raslinja i opožareno je rekordnih 86.505 hektara. Desetogodišnji prosjek u razdoblju od 2007. do 2016. godine iznosi 2605,8 požara godišnje na priobalju, dok prosječna izgorjela površina iznosi 19.511,5 hektara. Najviše požara zabilježeno je 2011. godine, njih 3757, a najviše je površine izgorjelo 2012. godine, 41.305 hektara.

Zabilježeni su veliki požari na planinama Svilaji, Dinari, Velebitu, Promini i Kamešnici te kod mjesta Srb gdje su gašenje otežavali neprohodan teren i nedostatak protupožarnih putova. Tamo su izgorjele velike površine trave i niskog raslinja, a gašenje je u većini slučajeva bilo moguće samo s naprtnjačama i upotrebom zračnih snaga. Sve te intervencije trajale su dugo, angažirane su velike snaga i na gašenja su utrošena znatna sredstva.
.
Kako ocjenjujete djelovanje državnih intervencijskih postrojbi? Je li bilo propusta i je li se moglo učiniti više?

– Sukladno Zakonu o vatrogastvu, glavni vatrogasni zapovjednik može narediti svakoj vatrogasnoj postrojbi da sudjeluje u vatrogasnoj intervenciji na teritoriju Republike Hrvatske s određenim brojem vatrogasaca i tehničkom opremom. Pripadnici intervencijskih vatrogasnih postrojbi, pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, javnih vatrogasnih postrojbi, NOS-a, zračne snage, nadležni zapovjednici postrojbi na terenu i županijski vatrogasni zapovjednici svoje su zadaće izvršili sukladno pravilima struke i učinili su zaista sve što je uopće bilo moguće u obrani od požara koji su u ovoj godini po svojim značajkama zaista bili iznadprosječni. Moram zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u gašenju požara na priobalju, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje je također bilo puno požara. Velik su teret podnijele i jedinice lokalne i područne samouprave, samim time župani, gradonačelnici, načelnici i stožeri CZ-a, i zato svima njima velika hvala. Posebno zahvaljujem pripadnicima policije, Hrvatske vojske, GS-a OS-a RH, pilotima kanadera i helikoptera te njihovim posadama, njihovim tehničarima, svima koji su uvijek bili spremni pomoći. Ali, velika zahvala i predsjednici RH, Vladi i ministrima na potpori i brizi tijekom sezone i poslije nje. Činjenica da nije bilo stradalih u požarima dovoljno govori o radu na terenu i sinergiji snaga.

Koliki je bio doprinos zračnih snaga i treba li što mijenjati u ustroju zapovijedanja vezano za njihovo korištenje tijekom gašenja požara?

– Tijekom tri najopterećenija mjeseca ovogodišnje protupožarne sezone zračne snage sudjelovale su u gašenju više od 300 požara, a najviše u Šibensko-kninskoj i Splitsko dalmatinskoj županiji. Ukupno su ove godine djelovale 1032 puta, a izbačeno je 34.228 tona vode te izvršen niz brojnih drugih zadaća. Statistički gledano, dosadašnji dio ovogodišnje protupožarne sezone prema broju požara na kojima su djelovale zračne snage ubraja se u iznadprosječne sezone.

Za samo poboljšanje treba opremiti zapovjednu sobu u Divuljama sa što više tehnike i prijema informacija s terena kako bi se donijele odluke u što kraćem roku, ali i sam pregled događaja koji se mora realno pratiti. Odluka i komunikacija te obrada informacija trebaju se još skratiti uvođenjem ovlaštenih osoba u zapovjedno mjesto kako bi se odluke donosile odmah. U zapovjedno mjesto treba instalirati i osobu za odnose s javnošću tako da sve informacije o događajima budu dostupne javnosti i medijima radi pravodobnog informiranja.

Konferencija Jutarnjeg lista o požarima u Hrvatskoj (foto: Davor Božinović, Twitter)

Konferencija Jutarnjeg lista o požarima u Hrvatskoj (foto: Davor Božinović, Twitter)

 

Je li bilo dovoljno vatrogasaca na terenu tijekom gašenja požara i jesu li na vrijeme dislocirane vatrogasne postrojbe iz unutrašnjosti?

– U ljetnim mjesecima 2017. na priobalju je bilo zaposleno do 1110 sezonskih vatrogasaca i domicilnih profesionalnih vatrogasaca, posebno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Angažiran je 1201 vatrogasac.

U akcijama gašenja požara, pretežno sanacije i čuvanja požarišta, bilo je angažirano i 1140 pripadnika namjenski organiziranih snaga MORH-a.

S obzirom na broj i razmjere ovogodišnjih požara, ali i činjenicu da ipak nije bilo direktnih značajnijih šteta (požarom oštećenih stambenih i gospodarskih objekata), ali prije svega ljudskih žrtava, generalno se može zaključiti da je vatrogasaca bilo dovoljno. I vatrogasne snage su odmah prema upućenim zahtjevima angažirane i upućene na zatražene lokacije, a sve sukladno unaprijed dogovorenim i propisanim procedurama, planovima i uputama propisanim Državnim planom angažiranja.

Podsjećam na ekstremnost uvjeta u ovoj požarnoj sezoni, ali i na rad vatrogasaca u takvim uvjetima koji je puno puta bio i provođen nadljudskim naporima, zato vatrogastvo zaslužuje još bolji status i opremanje za djelovanje u takvim iscrpljujućim uvjetima.

Kako vidite u budućnosti poziciju DUZS-a i sustav profesionalaca, posebno u svjetlu nove Strategije domovinske sigurnosti i Zakona o domovinskoj sigurnosti?

– Upravo u Strategiji nacionalne sigurnosti govori se o razvoju operativnih snaga Hrvatske vatrogasne zajednice, HGSS-a, Crvenog križa i drugih snaga, a pobliže određenje i uloga će proizaći iz Zakona o domovinskoj sigurnosti. Tako i DUZS treba dobiti novi smjer i ulogu koja uvezuje sve strukture civilnog društva u jedan sustav kada se dogodi katastrofa ili u pripremi za veće događaje te da bude na najvišoj razini sustava domovinske sigurnosti. Hrvatska u svakom trenutku treba vatrogasnu službu objedinjenu u jedinstvenu organizaciju, s jasnim sustavom zapovijedanja i upravljanja. Vatrogastvo je decentralizirana funkcija i upravo njezin razvoj treba posložiti na svim razinama, primjer je Istarska vatrogasna zajednica.

Sustav profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca je nedjeljiv i on se treba dopunjavati i izgrađivati. Sustav profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca treba biti jedinstven i upravo Zakonom o domovinskoj sigurnosti na tragu Strategije nacionalne sigurnosti vatrogastvo treba dobiti svoj jasan status i ulogu, a decentraliziranjem obveza i odgovornosti treba pratiti i proces financiranja. Vatrogastvo RH dio je ukupne nacionalne sigurnosti RH. Glavnog vatrogasnog zapovjednika treba imenovati Vlada i treba biti u istoj organizaciji zapovjedne strukture vatrogasaca.

Imate li podatke koliko je opreme uništeno i koliko su veći troškovi zbog ovogodišnjih šumskih požara te izdvaja li se dovoljno za profesionalne vatrogasce?

– Prema pristiglim zahtjevima za refundaciju sredstava za uništenu i oštećenu vatrogasnu tehniku (vatrogasna vozila), opremu i sredstva tijekom provedbe protupožarne sezone, treba refundirati oko 1,7 milijuna kuna za potrebe JVP-a te oko 1,8 milijuna kuna za potrebe DVD-a. Vidimo da su troškovi povećani za oko 3,5 milijuna kuna na državnoj razini, ali tu treba dodati i troškove na lokalnoj razini koji su sigurno veliki jer popravci i priprema moraju biti kratki zato što požari ne biraju vrijeme i mjesto.

Novca je uvijek potrebno više i izdvajanje za vatrogastvo nije bacanje novca, nego ulaganje u sigurnost naših građana.

Konferencija Jutarnjeg lista o požarima u Hrvatskoj (foto: Davor Božinović, Twitter)

Konferencija Jutarnjeg lista o požarima u Hrvatskoj (foto: Davor Božinović, Twitter)

 

Što ćete kao glavni vatrogasni zapovjednik predložiti za plan akcije za 2018. godinu?

– Plan akcije ili priprema Vladina programa za 2018. već je u tijeku, ali nakon raščlambe sezone 2017. izvući će se naučene lekcije i sigurno, sukladno mogućnostima, implementirati u novi Program za protupožarnu sezonu.

Prije svega, održat će se niz sastanaka sa županijskim zapovjednicima, sa subjektima provođenja Vladina programa, provesti niz osposobljavanja i uvježbavanja vatrogasaca, putem županijskih vatrogasnih zapovjednika pripremiti planove, ali i tražiti još bolje provođenje preventivnih mjera putem nadležnih inspekcija.

Za samo poboljšanje treba opremiti zapovjednu sobu u Divuljama sa što više tehnike i prijema informacija s terena kako bi se odluke donijele u što kraćem roku, ali i sam pregled događaja koji se mora realno pratiti. Baze u Divuljama i Zvekovici treba pojačati dodatnim interventnim vatrogascima, prema potrebi i zahtjevu uvesti nove dislokacije s kontinenta, omogućiti poboljšanje komunikacija te inicirati donošenje novog Zakona o vatrogastvu na temelju nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o domovinskoj sigurnosti.

Treba li mijenjati odredbe o kažnjavanju za izazivanje šumskih požara?

– Odredbe o kažnjavanju treba promijeniti u još veće novčane i zatvorske kazne za fizičke osobe i pravne subjekte, ali i za odgovorne osobe u pravnim subjektima koje ne provode mjere zaštite od požara. Posebno ističem preventivne poslove koji proizlaze iz zakona. Najteže treba kazniti one koji namjerno izazivaju požare u Hrvatskoj, bez obzira na to o kome je riječ. Ono što je još potrebno jesu još veći nadzor i kontrola provođenja mjera iz zaštite od požara i obveza iz Vladina programa za protupožarnu sezonu.

jutarnji.hr

print