Slovenija: ‘Dobrovoljni vatrogasci koji nisu na teškim intervencijama također mogu biti izloženi opasnim tvarima’

Prošlo je točno godinu dana otkad je kemijska tvornica Kemis bila pogođena žestokim požarom. Teška intervencija otkrila je niz nedostataka u protupožarnoj zaštiti tvornice, a požar je donio neke pozitivne promjene na tom području. U zakonodavstvu vezanom uz zdravstvo, a koje uključuje preglede dobrovoljnih vatrogasaca mnogo se toga promijenilo od tada (ne nužno na bolje).

Stručne službe su otad mnogo naučile, ocjenjuje zapovjednik civilne zaštite Republike Slovenije Srečko Šestan, jer bi današnji odgovor na veliki požar ili drugi događaj bio sasvim drugačiji od onog prvih dana prošle godine kada su važne informacije, vezane uz laike i stručnu javnosti dolazile iz usta odgovornih na kapaljku. Požar je (na žalost) također bio prilika da se privuče pozornost na neka goruća pitanja, kao što su zdravlje i sigurnost vatrogasaca na sličnim teškim intervencijama.

U intervenciji je sudjelovalo 480 vatrogasaca, gasivši prosječno oko osam sati. Nešto manje od polovice vatrogasaca koji su bili izloženi mnogim toksičnim tvarima dva mjeseca nakon požara na račun Kemisa pregledali su liječnici Kliničkog zavoda za medicinu rada u Ljubljani.

Nedavno je izmijenjen pravilnik o zdravstvenim pregledima vatrogasaca i to na gore, sudeći prema riječima  načelnice Kliničkog zavoda za medicinu rada u UKC Ljubljana Metode Dodik Fikfak (novi Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti operativnih vatrogasaca na prijedlog Vatrogasne zajednice Slovenije usvojen je 12. ožujka ove godine). “To je doista tragedija, pogotovo nakon onoga što smo vidjeli u Kemisovom požaru”, rekla je.

Prošlogodišnji požar pokazao je da vatrogasci, osobito dobrovoljci, trebaju biti pomnije kontrolirani. „Mi želimo da se skrb o zdravlju vatrogasaca dopuni, kako bi se organiziralo praćenje vatrogasaca glede bolesti koje mogu nastati uslijed izloženost tijekom gašenja. Umjesto toga, pravilnik je odgovornost za zdravstvene preglede vatrogasaca od specijalista medicine rada prenio na obiteljske liječnike “, rekla je.

Vatrogasci koji su gasili požar u Vrhnici također neće više biti praćeni, jer nitko od njih nije izrazio  svoju želju za time, dodala je.

Kako o ovome razmišlja Milan Dubravac, zapovjednik Vatrogasne zajednice Gorenjske? Povodom prve godišnjice velikog požara upitali smo ga nekoliko pitanja o novom pravilniku, promjenama koje će donijeti te osobito o tome što je struka naučila (ako je) iz požara Kemisa.

Požar u Kemisu pokazao je kako bi se trebalo bolje skrbiti o zdravlju dobrovoljnih vatrogasaca

Požar u Kemisu pokazao je kako bi se trebalo bolje skrbiti o zdravlju dobrovoljnih vatrogasaca

 

Kako je izmjenjene pravilnik o zdravstvenim pregledima dobrovoljnih vatrogasaca? Hoće li ova promjena, prema vašem mišljenju, biti bolja ili lošija?

Kod profesionalnih vatrogasaca je to pitanje regulirano Zakonom o radnim odnosima, s obzirom da su redovito zaposleni. Dobrovoljni vatrogasci koji pripadaju tzv. članku 4. imaju završen tečaj za nošenje dišnog aparata, tj. preduvjet za sudjelovanje u teškim intervencijama, uključujući nesreće s opasnim tvarima. Za njih se ništa ne mijenja. No, nova regulativa će neznatno promijeniti postupak liječničkih pregleda dobrovoljnih vatrogasaca koji spadaju u tzv. članak 3. Isti utvrđuje provjere dobrovoljnih vatrogasaca koji nisu predviđeni za sudjelovanje na teškim intervencijama. Medicinska uvjerenja za njih će sad izdavati specijalist ili osobni liječnik.

I je li to “ili” sada problem?

Da. Dilema dobrovoljnih društava postojala je glede razloga zbog kojih operativci iz članka 3. trebaju liječnički pregled, iako ne odrađuju najzahtjevnije zadaće. Liječnički pregled plaćaju sama dobrovoljna društva i zato je to veliki trošak za njih. No, ja tu vidim drugi problem. Uz svu informatizaciju koja postoji u našem zdravstvenom sustavu, zabrinut sam o tome hoće li osobni liječnik imati uvid u kliničke nalaze nekog pacijenta. Ne podržavam štednju na račun zdravlja vatrogasaca. Bilo je pitanja o tome ima li smisla da operativni vatrogasci idu na medicinski pregled koji je potpuno jednak pregledu za svog poslodavca, s obzirom da je to nepotrebno razbacivanje novaca. To su razumne dileme, hoće li si liječnik uzeti vremena i pitati vatrogasca precizno o tome je li ikada bio izložen opasnim tvarima na terenu.

Iako operativac nije nužno uključen u teške intervencije, opasnim tvarima može i dalje biti lako izložen, želite li to reći? Usput, čak i struka misli da je došlo do promjene na gore.

Točno tako. Kemis je inače bio posebni slučaj, tako da smo također odlučili da sve vatrogasci koji su sudjelovati u intervenciji posebno pregledamo. Mene više brinu intervencije koje nisu toliko važne, a posljedice na zdravlje operativaca jednako su im negativne. Kakav će biti postupak liječnika? To uopće nije definirano. Hoće li liječnik razgovarati sa svakim pacijentom o tome je li bio izložen na nekim intervencijama ili je samo hodao po natjecanjima? Istina je da većina dobrovoljnih operativaca pripada pod članak 4. i za njih se ništa ne mijenja, ali ipak biste trebali razmišljati o zdravlju onih koji bi mogli biti ugroženi. Vatrogasac koji pripada pod članak 3. primjerice može stajati samo uz vatrogasno vozilo i izložen je tko zna čemu – hoće li ga o tome pitati njegov osobni liječnik?

Što točno uključuje liječnički pregled dobrovoljnih vatrogasaca nakon teške intervencije?

Pravilnik za vatrogasce nakon teških intervencija predviđa potpunu medicinsku anamnezu, klinički pregled, spirometrija, laboratorijska ispitivanja krvi, elektrokardiografiju, pregled vida i sluha, cikloergometrija te psihološki pregled. Ovo je obavezno na prvom pregledu, a zatim prema indikaciji. Ispitivanje za operativce iz članka 4. je potpuno odgovarajuće i pojedinac ga mora obaviti svake tri godine.

Kako je sa zaštitnom odjećom dostupna u dobrovoljnim vatrogasnim društvima? Ima li ih dovoljno? Jesu li odgovarajuće? Kvalitetne? Kakva regulativa pokriva ovo područje?

Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) kod nas su adekvatno opremljena. Ovo je rezultat dobrog rada Uprave za zaštitu i spašavanje u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Slovenije, u sklopu kojeg su redovito kupovani dišni aparati te doslovno podijeljeni DVD-ovima. Početkom 90-ih prošlog stoljeća stanje je bilo katastrofalno. No sada je odjeće (stoji između 500 i 1500 eura, op. a.) dovoljno. Problem na kojeg su ukazali prošlogodišnji kemijski požari, osobito oni u Kemisu, je stanje u kojem je ova odjeća poslije intervencije.

Mnogo istraživanja diljem svijeta ukazuje povećanje broja slučajeva raka kod operativnih vatrogasaca. Naime, kemijsko čišćenje više nije dostatno za ekološke norme koje su na snazi ​​u Europi. Koliko toksina ostaje na odjeći nakon intervencije važno je pitanje. U Sloveniji se krećemo u korak s vremenom, razmišljamo o usvajanju pravilnika koji bi postavio nove visoke standarde za čišćenje odjeće. Potrebna je kompletna dekontaminacija. Znamo već 20 godina za problem da otrovi na ljudima ostaju čak i ako je odjeća očišćena, ali nismo učinili ništa. Sada se ta svijest brzo mijenja. Mora se, zbog zdravlja vatrogasaca.

Neke zabrinjavaju intervencije koje nisu medijski praćene, a imaju utjecaj na zdravlje vatrogasaca

Neke zabrinjavaju intervencije koje nisu medijski praćene, a imaju utjecaj na zdravlje vatrogasaca

 

Spomenuli ste da postoji mnogo studija u inozemstvu koje ukazuju na povećanje broja slučajeva raka među vatrogascima. Kako je s time kod nas? Postoji li statistika, provode li se istraživanja?

Ne, mislim da ih nema. Prije samo nekoliko godina počeli smo ubrzano raspravljajte o tim temama. Pratimo zdravlje profesionalnih vatrogasaca, kojih je u Slovenija između 700 i 800, a možda iz toga bismo mogli izvući neke  rezultate. Nadam se da ćemo uskoro tome pristupiti sustavnije. Svaki dio opreme kojeg imamo u dobrovoljnim društvima mora proći testiranje, svaki vozilo, svaka cijev mora se podvrgnuti testovima. Za ono što nosimo na sebi, odjeću, tu su samo preporuke proizvođača, nema pravilnika, ali stvar je iznimno važna. Novi pravilnik će sve promijeniti, nadamo se da će biti usvojen sljedeće godine.

Zašto se na ta žurna pitanja upozorava tek sada?

Budite svjesni da smo u Sloveniji sposobni odmah dići na teren 25.000 dobrovoljnih vatrogasaca. Ovo je funkcionalan sustav. Moramo to očuvati i skrbiti o zdravlju tih ljudi. Na području vatrogastva jedan dio predstavljaju osposobljavanja, treninzi, spašavanja života. S druge strane, zasebna priča su vrlo teške intervencije. U posljednjem godinama težimo da praktična obuka bude bliže realnim okolnostima, kojima su doista izloženi operativci. Na primjer, vatrogasci su već na obuci u Igu izloženi gašenju na 200 stupnjeva Celzijusa. Učestalost ove izloženosti realnim uvjetima znatno se povećala, a to je također jedan od razlozi za upozorenja – zato što se više govori o tome, o  njihovom osjećaju, zdravlju.

Koliko ste vi kao čovjek pojedinac, kao vatrogasac, a ne samo kao voditelj intervencije, svjesni izloženosti određenim opasnostima u pojedinačnim događajima? Kako to utječe na vaše zdravlje?

Moram reći da sve više i više. Nekad kad sam započeo karijeru vatrogasca, smatralo se da što je pojedinac imao praljviju odjeću i kacigu, bio je izloženiji. Danas to više nije slučaj. Svijest da vas odjeća mora zaštititi jest jaka. Ako u vatrogasnom domu spremite smrdljivu kacigu, ista dovodi u opasnost sve one koji hodaju po garaži. Imamo vrlo moćnu mladež, ima dosta djece koja vježba u tim prostorima na redovnoj osnovi, a mi ih ugrožavamo našim bezbrižnim ponašanje. Tijekom usvajanja pravilnika biti će važna suradnja društava, općina, Vatrogasne zajednice Slovenije i Udruge profesionalnih vatrogasaca te naravno Uprave za zaštitu i spašavanje. Naime, neće smjeti biti zlouporabe u postupanju s odjećom, moraju se poštivati sve europske norme. Ovo je oprema koja je namijenjena spašavanju života, naših i onih koje spašavamo.

Je li se u svjetlu Kemisa nešto promijenilo glede plana uzbunjivanja postrojbi u slučaju nesreća s opasnim tvarima? Jeste li i ovdje nešto naučili?

Zapovjednik koji vodi postrojbu na mjestu događaja mora uz sebe imati osposobljene ljude koji će intervenirati. Ako toga nema, on svjesno krši zakon. U Kemisu su svi vatrogasci koristili punu zaštitnu opremu oprema. Zato je  zapovjednik znao da su svi obučeni za intervenciju.

Pri kraju, je li nakon Kemisa uočen kakav napredak u neposrednom tretmanu vatrogasaca po  kontaktu s opasnim tvarima?

Da. U slučaju da Kemis nije bio toliko medijski izložen, sve bi vrlo brzo utihnulo vatrogasci ne bi bili podvrgnuti pregledima. Ovako nije utihnulo. Nalazi vatrogasaca su zamrznuti, sljedećih pet godina će se pratiti njihovo zdravstveno stanje i ako dođe do bilo kakvih promjena koje bi mogle biti posljedica Kemisa, doći će do reakcije. Ovo je službeno obećano. To je to vrlo dobar napredak. Naime, točno je da smo kroz mnogo godina imali teške intervencije, od Gorenja do drugih tvrtki, a sustav nije odgovorio na način kako je odgovorio kod Kemisa.

24ur.com

print