(VIDEO) Novi vatrogasni monitor koji izbacuje do 81000 litara vode u minuti

Najveći i navodno najmoćniji vatrogasni monitor (“top”) razvijen je i testiran u malom švedskom gradiću Åmålu. Tvrdi se da može bacati vodu na udaljenost do 200 metara pri brzini protoka iznad  81000 litara u minuti. Međutim – je li puno vode uvijek pravo rješenje? Hoće li sustavi s ovako ekstremnim kapacitetima biti učinkoviti u stvarnoj životnoj situaciji?

Prema tvrtki FFS Firefighting Systems, ovo je najveći vatrogasni monitor koji su ikada izgradili, a po vlastitoj procjeni najmoćniji je na svijetu. Nedavno je testiran u staroj “Uljnoj luci” u Åmålu, gradu od samo 12000 stanovnika.

Povijesna gravura grada Åmåla, 1690-1710. Fotografija: Wikipedia

Povijesna gravura grada Åmåla, 1690-1710. Fotografija: Wikipedia

Smješten na lijepoj obali jezera Vänern, najvećeg švedskog slatkovodnog jezera, povezan s oceanom kroz razrađen sustav kanala, grad Åmål ima dugu povijest brodogradnje i transporta, tako da je ideja o novom pomorskom industrijskom proizvodu koji se gradi na lokalnoj razini stvorila veliki lokalni interes. Stotine ljudi iz Åmåla našlo se u luci gdje je sustav bio ispitan jednog sunčanog dana početkom studenoga 2017. godine. Tijekom testiranja nekoliko je dronova lebdjelo oko radnog područja, snimajući materijal koji je postao osnova promotivnog videozapisa. Dva velika 12-cilindrična dizelska motora vuku vodu iz jezera i isporučuju je do topova, s visokim kapacitetom od 4800 m³/h. Nepotrebno je reći kako se ovdje radi o sustavu monitora koji zahtijevaju veliku količinu vode za rad – vatrogasni sustav ove veličine iscrpio bi vodni sustav grada srednje veličine u vrlo kratkom vremenu! Testovi koji su bili provedeni prošle jeseni moraju dokazati dizajneru da je prototip ispravno sastavljen, prije nego što se kreće na promociju po industrijskim sajmovima.

Prikaz testiranja ovog FFS-ovog sustava doista je impozantan

 

Gašenje požara kilometrima udaljenog od izvora vode

Vatrogasni sustavi FFS-a specijalizirani su za pomorske protupožarne sustave, obično postavljene na brodove. Međutim, njihova je pozornost sada i na velikim vatrogasnim sustavima za rafinerije nafte, skladišta nafte i luke gdje je istovremeno potrebna velika količina vode za vrijeme požara, a ne postoji ugroza od crpljenja vodnog komunalnog sustava.

Ključ su pokretljivost i brzina: sustavi moraju biti dovoljno kompaktni za brzi transport na kopnu, pri čemu su motori integrirani u crpke i uklapaju se u čelični okvir veličine transportnog spremnika. Pomoću izuzetno dugih vatrogasnih cijevi, s određenom stabilizacijom tlaka duž puta, crpke imaju sposobnost omogućiti posadama da dođu do požara koji je udaljen od izvora vode do  3 kilometra. Ostaje da vidimo koliko su dobri to “vodeni topovi” u stvarnim životnim situacijama i na stvarnim požarima.

Tvrtka Firefighting Systems (FFS, hrv. vatrogasni sustavi) u švedskom Åmålu tvrdi da su razvili najmoćnije "vatrogasne topove" na svijetu. FFS ima sjedišta u Norveškoj, Švedskoj, Češkoj i Singapuru.

Tvrtka Firefighting Systems (FFS, hrv. vatrogasni sustavi) u švedskom Åmålu tvrdi da su razvili najmoćnije “vatrogasne topove” na svijetu. FFS ima sjedišta u Norveškoj, Švedskoj, Češkoj i Singapuru.

 

Šumski požari – vatrogasne intervencije s potrebom velikih količina vode

S obzirom na nedavne požare u Europi, Kaliforniji, Australiji i Kanadi, potreba za sustavima velikih kapaciteta “vruća” je tema različitih rasprava, budući da je gašenje šumskih požara skupo i često vrlo opasno. Možda bi se u područjima s jezercima vatrogasni monitor ovih sposobnosti mogao prilagoditi za gašenje šumskih požara – pružajući vatrogascima priliku da se bore s divljim požarima na sigurnijoj i “hladnijoj” udaljenosti. Međutim, kao i kod svih novih tehničkih izuma, još nismo vidjeli izvedbu ovih sustava u stvarnom požaru. Trošak sustava još nije objavljen. Hoće li biti dovoljno pristupačan da vatrogasci mogu iskoristili priliku?

Helikopter MH-60S odlaže vodu na šumski požar. Fotografija: Wikipedia

Helikopter MH-60S odlaže vodu na šumski požar. Fotografija: Wikipedia

 

U ovim raspravama vjerojatno ćemo doći i do ekološke zabrinutosti. Voda ovolikog ekstremnog volumena, zajedno s visokom vjerojatnošću povećanja otpada zbog jasnih poteškoća s tim tipovima monitora, također će utjecati na onečišćenje podzemnih voda, rijeka i jezera, s obzirom na potencijalno onečišćenje od strane vode za gašenje požara, a koja se konačno vraća natrag do mjesta s kojeg dolazi.

 

Dobrovoljni vatrogasac uzmaknuo je od gašenja požara u vlastitoj zgradi

 

Ostaci skladišta tvrtke Dalbo Boats nakon požara

Ostaci skladišta tvrtke Dalbo Boats nakon požara

Samo prije nekoliko godina, 17. siječnja 2010., Dobrovoljno vatrogasno društvo Åmål moralo je prekinuti svoju intervenciju pri gašenju požara u skladištu za jahte Dalbo Boats, samo nekoliko metara udaljenom od luke u Åmålu, kada su lokalne vlasti postale zabrinute za dobro gospodarenjem vodom iz jezera Vänern. Kao što voda koja se koristi za gašenje bilo kakvog požara nakon same intervencije može sadržavati velike količine kemikalija i određenih otrovnih tvari, tako i toksičnost koju potiče lagano gorenje stotina tona plastičnih brodskih trupova nije mali izvor onečišćenja, čak i za veliki prirodni spremnik vode poput jezera Vanern.

Plastika također ima tendenciju da gori dugo vremena, čak i pri primjeni gašenja pjenom i vodom. Tako je umjesto da gasi požar klasičnim načinom, zapovjednik lokalne vatrogasne postrojbe  Tommy Kihlberg odlučio otvoriti zgradu bagerom kako bi omogućio što je moguće potpunije gorenje, u osnovi ostavljajući je u nekoj vrsti kontroliranog gorenja. Vlasnik Dalbo Boatsa, Håkan Skogh, koji je istovremeno bio jedan od dobrovoljnih vatrogasaca koji su se borili s požarom, stajao je u suzama promatravši kako skladište gori, ne mogavši učiniti ništa kako bi spasio posao koji je izgradio vlastitim rukama.

 

Kod nepotpunog gorenja, odnosno kada nedostaje kisika, vatra proizvodi tisuću puta više vrsta kemijskog onečišćenja i više otrovnih spojeva, nego vatra koja ima dovoljno kisika. Fotografija: Wikipedi

Håkan Skogh na kraju je pokušao tužiti grad, tvrdeći kako je izgubio 40 milijuna eura zbog odluke da se prestane s aktivnim gašenjem požara, no na kraju je postignuta nagodba radi pokrivanja dijela njegovih gubitaka i gubitaka njegovih klijenata. Kasnije je utvrđeno kako zapovjednik lokalne vatrogasne postrojbe donio pravu odluku. Kemičari znaju da tinjajuća vatra stvara sve više otrovnih kemikalija, a potom na putu natrag prema jezerima i izvorima podzemnih voda putuju zajedno s vodom korištenom za gašenje požara, velike količine vode nisu bile pravo rješenje u ovom konkretnom slučaju.

Međutim, koja tehnologiju koristiti kada su rizici po naš okoliš visoki, no prijetnja ljudskim životima još je veća?
S aspekta utjecaja na okoliš vatrogasno se djelovanje doista nije promijenilo u posljednjih 100 godina. Možda i zbog toga što okolišni utjecaji gašenja vodom do kraja nisu bili potpuno razumljivi, metode i tehnologija gašenj požara na “čist način” jako zaostaju. Nedavna zabrinutost glede učinaka gašenja požara pomoću CAFS sustava i drugih protupožarnih sustava koji koriste pjenilo također su izazvali mali zastoj u razvoju aditiva za gašenje požara.

CTIF NEWS nada se povratku na ovu temu u skoroj budućnosti, s obradom nekih novih izuma u tom području. Nedavno smo tako mogli čuti tvrdnju također od strane jedne švedske tvrtke kako je proizvela potpuno neotrovni aditiv, razvijen posebno za šumski požar, s “ljepljivošću” koja utječe na potrebu korištenja manje količine vode za gašenje šumskih požara.

CTIF NEWS

print